Nije jasno kako će se dalje razvijati biogoriva i na putu tog razvoja čekaju prepreke, upozorava se u danas objavljenom izvješću Europskog revizorskog suda (Sud). Nedostatak dugoročne perspektive utječe na sigurnost ulaganja te je mjera u kojoj se biogoriva uvode ograničena zbog problema u vezu s održivošću, utrke za nabavu biomase i visokih troškova.
Biogoriva se smatraju alternativom fosilnim gorivima te im je cilj doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova u prometnom sektoru i povećati sigurnost opskrbe u EU-u. Za razdoblje 2014. – 2020. izdvojeno je otprilike 430 milijuna eura financijskih sredstava EU-a za istraživačke projekte i promicanje biogoriva. Međutim, za prijelaz s početnog laboratorijskog istraživanja na fazu proizvodnje može trebati više od jednog desetljeća. Povrh toga, politika, zakonodavstvo i prioriteti EU-a u području biogoriva često se mijenjaju, čime se smanjuje privlačnost tog sektora i utječe na odluke ulagača.
„Biogoriva bi trebala doprinijeti ostvarenju ciljeva EU-a u vezi s klimatskom neutralnošću i povećati njegovu energetsku neovisnost. Međutim, s trenutačnom politikom u području biogoriva EU se nalazi na putu bez putokaza te riskira da neće stići do cilja”, izjavio je Nikolaos Milionis, član Suda koji je predvodio ovu reviziju.
Nepostojanje jasnog plana problem je koji revizori EU-a posebno ističu. Na primjer, sektor zrakoplovstva teško je elektrificirati, zbog čega napredna biogoriva mogu biti dobra opcija za dekarbonizaciju. Novom zakonodavnom inicijativom „ReFuelEU Aviation” koja je donesena 2023. utvrđeno je da bi 2030. udio održivog zrakoplovnog goriva – uključujući biogoriva – trebao iznositi 6 % ili otprilike 2,76 milijuna tona ekvivalenta nafte. Međutim, potencijalni proizvodni kapaciteti EU-a trenutačno ne dosežu ni desetinu te količine. Osim toga, na razini EU-a i dalje nema plana za ubrzavanje proizvodnje, za razliku od SAD-a. Budućnost biogoriva vrlo je nejasna i u cestovnom prometu. Polaganje velikih nada u električne automobile u spoju s planiranim ukidanjem prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila do 2035. moglo bi značiti da biogoriva nemaju veliku budućnost u cestovnom prometu u EU-u.
Revizori ističu i tri glavna problema koja postoje u praktičnoj primjeni biogoriva: održivost, dostupnost biomase i troškovi.
Koristi biogoriva za okoliš često se prikazuju većima od stvarnih. Na primjer, biogoriva proizvedena iz sirovina koje se dobivaju uzgojem na zemljištu (zbog čega može doći do deforestacije) mogu nepovoljno utjecati na bioraznolikost, tlo i vode. Time se neizbježno postavljaju etička pitanja o tome ima li relativnu prednost proizvodnja goriva ili hrane.
Osim toga, mjera u kojoj se uvode biogoriva ograničena je zbog dostupnosti biomase. Europska komisija očekivala je da će se biogorivima povećati energetska neovisnost. Međutim, u stvarnosti je došlo do velikog porasta ovisnosti o zemljama izvan EU-a (npr. o uvozu korištenog ulja za kuhanje iz Kine, Ujedinjene Kraljevine, Malezije i Indonezije) zbog sve veće potražnje za biomasom tijekom godina. Činjenica je da se sektor biogoriva natječe za sirovine s drugim sektorima, posebno prehrambenim sektorom, ali i kozmetičkim i farmaceutskim sektorom te sektorom bioplastike.
Naposljetku, budući da su biogoriva skuplja od fosilnih goriva, ona još nisu gospodarski održiva. Nadalje, emisijske jedinice trenutačno su jeftinije od smanjivanja emisija CO2 upotrebom biogoriva, kojima se u okviru fiskalnih politika u zemljama EU-a ne daje uvijek prednost.
Sve to znači da se napredna biogoriva uvode sporije nego što je očekivano. Kao što je propisano zakonodavstvom, sve su zemlje EU-a uvele obveze za opskrbljivače gorivom kako bi se zajamčilo da udio obnovljive energije do 2020. u sektorima cestovnog i željezničkog prijevoza iznosi najmanje 10 % te do 2030. 14 % u svim prometnim sektorima. Međutim, većina zemalja EU-a 2020. nije dostigla svoje ciljne vrijednosti, uključujući Grčku, Poljsku, Rumunjsku, Francusku i Španjolsku.
U najnovijoj direktivi EU-a o obnovljivoj energiji biogorivo se definira kao „tekuće biogorivo namijenjeno uporabi u prometu proizvedeno iz biomase” i mora ispunjavati određene kriterije održivosti. Većina biogoriva potrošenog 2021. u EU-u bila je proizvedena iz poljoprivrednih kultura (uglavnom etanol i biodizel).
Tematsko izvješće 29/2023 „Potpora koju EU pruža za održiva biogoriva u prometu – Nejasan put dalje” dostupno je na internetskim stranicama Suda.