Sud je vanjski revizor EU-a. Rad Suda usredotočen je na financijske izvještaje EU-a, kao i na provedbu proračuna i politika EU-a. Kao i ostale vrhovne revizijske institucije, Sud provodi tri različite vrste revizije: financijsku reviziju, reviziju usklađenosti i reviziju učinkovitosti poslovanja.
Vrste revizija
Svaka vrsta revizije ima različite ciljeve i obrađuje različita pitanja. Pojedinačne revizije mogu se sastojati od jedne ili više vrsta revizija.
Financijska revizija:
Uobičajena revizijska pitanja: Jesu li financijski izvještaji cjeloviti i točni (pouzdani)? Predstavljaju li stvarno financijsko stanje, rezultate i novčani tok za predmetnu godinu u skladu s važećim pravilima financijskog izvještavanja?
Revizija usklađenosti
Uobičajena revizijska pitanja: Jesu li prihodovne i rashodovne transakcije EU-a točno izračunate i jesu li usklađene s važećim zakonskim i pravnim okvirom?
Revizija učinkovitosti poslovanja
Uobičajena revizijska pitanja: Ostvaruju li financijska sredstva EU-a vrijednost za uloženi novac? Jesu li upotrijebljena najmanja moguća sredstva (ekonomičnost)? Jesu li rezultati postignuti uz najmanje moguće resurse (učinkovitost)? Jesu li ostvareni ciljevi potrošnje sredstava ili politike (djelotvornost)?
Faze revizijskog procesa
Sud provodi složene i tehničke revizije te su za njihovu provedbu potrebna značajna sredstva. Revizijske se teme odabiru na temelju rizika, javnog interesa i vjerojatnog učinka te su usmjerene na povećanje učinka resursa Suda na najveću moguću razinu. Glavni koraci revizijskog procesa su:
Izrada višegodišnjih i godišnjih programa: određivanje revizijskih prioriteta na temelju analize rizika i politika, kao i općeg strateškog usmjerenja Suda.
Pripremna studija: procjena izvedivosti predloženog revizijskog zadatka i njegov vjerojatni učinak.
Revizijski nacrt: utvrđivanje detaljnih revizijskih koraka kako bi se osigurala učinkovitost i djelotvornost procesa.
Revizijski rad na terenu: prikupljanje neposrednih revizijskih dokaza na licu mjesta - u institucijama, agencijama i decentraliziranim tijelima EU-a, nacionalnim nadležnim tijelima i ostalim primateljima sredstava EU-a.
Raspravni postupak s revizijskim subjektom: preispitivanje činjenica s revizijskim subjektom i potvrda kvalitete nalaza.
Objavljivanje revizijskog izvješća: obznanjivanje revizijskih nalaza, zaključaka i preporuka, zajedno s odgovorom jednog ili više revizijskih subjekata.
Praćenje: provjera razine provedbe preporuka poslije dvije ili tri godine.
Revizijska izvješća
Revizijska izvješća Suda jasno i sažeto iznose nalaze, zaključke i preporuke, zajedno s odgovorima revizijskih subjekata. Ona pomažu osigurati transparentnost revizijskog procesa te daju važan doprinos lancu odgovornosti EU-a. Europski parlament i Vijeće koriste izvješća Suda u okviru godišnjeg postupka prihvaćanja izvješća o izvršenju proračuna kako bi pozvali na odgovornost one koji su zaduženi za upravljanje proračunom EU-a.
Pomoć u borbi protiv prijevara iz proračuna EU-a
Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) zadužen je za borbu protiv prijevara i zaštitu financijskih interesa EU-a. U skladu sa svojom Odlukom br. 43-2017 (kojom su propisana pravila o suradnji s OLAF-om), Sud dojavljuje OLAF-u bilo kakvu sumnju na prijevaru, korupciju ili drugu nezakonitu radnju koja utječe na financijske interese EU-a. Sud može otkriti moguće prijevare tijekom obavljanja svojih revizijskih aktivnosti ili na temelju dojave treće strane.
Korisne poveznice