Politike EU a financiraju se iz proračuna EU a. Europski revizorski sud (Sud) u središte svoga rada stavlja proračun EU a i politike koje se njime financiraju.
EU svojim proračunom nastoji potaknuti gospodarski rast i blagostanje, istodobno čuvajući socijalno, kulturno i prirodno naslijeđe Europe. Isto tako, EU pruža potporu zemljama u razvoju.
Godišnji rashodi Europske unije iznose oko 1 % gospodarskog bogatstva EU a (BND a). Usporedbe radi, javni rashodi u 28 država članica EU a kreću se između 40 % i 60 % BND a.
Na što se sredstva troše?
Gornje granice rashoda EU a za opsežna područja politika utvrđene su sedmogodišnjim planovima poznatima pod nazivom višegodišnji financijski okviri (VFO). O višegodišnjem financijskom okviru jednoglasno odlučuju države članice EU a uz suglasnost Europskog parlamenta. Sredstva se troše u skladu sa sljedećim naslovima:
| 1. Pametan i uključiv rast |
| 1a: Konkurentnost za rast i zapošljavanje |
| 1b: Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija |
| 2. Održivi rast: prirodni resursi |
| 3. Sigurnost i građanstvo |
| 4. Globalna Europa |
| 5. Administracija |
O rashodovnim područjima proračuna EU-a možete doznati više pod posebnim, za to predviđenim odjeljkom: Rashodovna područja.
Za razdoblje 2014. – 2020. višegodišnjim financijskim okvirom predviđena su plaćanja u visini od ukupno 908 milijardi eura, odnosno otprilike 130 milijardi eura godišnje (prema cijenama iz 2011.). Za svaki je naslov utvrđena godišnja gornja granica izražena u obliku odobrenih sredstava za preuzimanje obveza (pravno obvezujućim obećanjima da će se potrošiti sredstva koja neće nužno biti isplaćena iste godine, nego se mogu isplaćivati tijekom nekoliko financijskih godina). Nadalje, postoje i godišnje ukupne gornje granice za odobrena sredstva za plaćanja (stvaran ukupan iznos odobren za isplatu u određenoj godini).
Komisija za svaku godinu, unutar granica VFO a, predlaže godišnji proračun (u koji unose izmjene i) koji usvajaju Europski parlament i Vijeće Europske unije.
Najveća rashodovna područja proračuna EU a su rashodi koji obuhvaćaju prirodne resurse (40 % proračunom predviđenih plaćanja u 2015.), ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju (36 %) i konkurentnost za rast (11 %).
Odakle ta sredstva dolaze?
EU ima vlastita sredstva koja se poglavito prikupljaju iz carinskih pristojba koje se naplaćuju na trgovinskim granicama Unije i novca poreznih obveznika EU a (doprinosa država članica koji se računaju na temelju razmjerne veličine BND a i nacionalnih prihoda od PDV a).
Tko tim sredstvima upravlja?
Za izvršenje godišnjeg proračuna zadužena je Europska komisija. Većinom sredstava zajednički s Komisijom upravljaju i nadležna tijela država članica. Komisija krajem svake godine sastavlja godišnju računovodstvenu dokumentaciju kako bi izvijestila o izvršenju proračuna.
Tko nadgleda upravljanje tim sredstvima?
Za upravljanje sredstvima Komisija odgovara Europskom parlamentu, predstavničkom tijelu građana EU a. Europski parlament preispituje izvršenje proračuna na temelju godišnje računovodstvene dokumentacije EU a te daje razrješnicu Komisiji. Važan sastavni dio postupka davanja razrješnice čini i godišnje izvješće Suda, koje sadržava revizorsko mišljenje o pouzdanosti godišnje računovodstvene dokumentacije EU a te o zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija.
Koja sredstva revidira Europski revizorski sud?
Sud svake godine obavlja reviziju nad prihodima i rashodima proračuna EU a te izražava mišljenje o mjeri u kojoj je godišnja računovodstvena dokumentacija pouzdana te o mjeri u kojoj su transakcije povezane s prihodima i rashodima usklađene s važećim pravilima i propisima. Sud obavlja i revizije uspješnosti u vezi s posebnim proračunskim područjima ili temama povezanima s upravljanjem.
Korisne poveznice