Djelovanje EU-a imalo je slab učinak na ostvarenje napretka u temeljnim reformama u području vladavine prava na zapadnom Balkanu, stoji u tematskom izvješću koje je objavio Europski revizorski sud (Sud). U regiji su provedene određene reforme tehničke i operativne naravi, no u kontekstu manjka političke volje i nedovoljnog angažmana potpora EU-a u pravilu je bila nedostatna za rješavanje postojanih problema u područjima kao što su neovisnost pravosuđa, koncentracija moći, politička uplitanja i korupcija, poručuju revizori.
Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija zemlje su kandidatkinje, dok su Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalne zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u. Međutim, u svim tim zemljama postoje problemi u pogledu vladavine prava i temeljnih prava te im EU već više od dva desetljeća nastoji pomoći da provedu plan reformi. Pomoć EU-a temelji se na dvama međusobno povezanim smjerovima djelovanja: financijskoj potpori (koja je za razdoblje 2014. – 2020. dosegnula iznos od približno 700 milijuna eura) i političkom dijalogu. Sud je izradio izvješće kako bi utvrdio je li takvo djelovanje bilo primjereno željenom cilju.
Prioriteti EU-a u području vladavine prava na zapadnom Balkanu jasni su i općenito pretočeni u posebne mjere u okviru instrumenta pretpristupne pomoći. Ipak, revizori su zaključili da postoje ključni rizici za održiv učinak njegova djelovanja koji i dalje nisu u dovoljnoj mjeri otklonjeni. Mjere za rješavanje problema nezadovoljavajućih administrativnih kapaciteta i manjka političke volje – koje imaju ključnu ulogu – malobrojne su i često nedjelotvorne. Povrh toga, revizori upozoravaju na nedosljednu primjenu preduvjeta za financiranje i provedbu projekata. Na sličnom tragu, EU prerijetko poseže za mogućnošću obustave pomoći ako zemlja korisnica ne poštuje temeljna načela demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava. Naposljetku, revizori su utvrdili da potpora EU-a civilnom društvu nije dovoljna da se zadovolje potrebe tog sektora i da se uglavnom temelji na kratkoročnim projektima.
„Potpora EU-a vladavini prava na zapadnom Balkanu očito nije polučila uspjeh u smislu ostvarenja korjenitih promjena”, izjavio je Juhan Parts, član Europskog revizorskog suda zadužen za ovo izvješće. „Skroman napredak ostvaren u posljednjih 20 godina dovodi u pitanje ukupnu održivost potpore EU-a pružene u okviru pristupnog procesa. Ako se stalnim reformama ne postižu opipljivi rezultati, one gube na vjerodostojnosti.”