Europski revizorski sud (Sud) provjerava potrošnju sredstava u vezi s politikama i programima u svim područjima proračuna EU a. Također obavljamo i reviziju europskih razvojnih fondova koje izravno financiraju države članice.
Godišnji proračun EU a troši se u velikom broju raznovrsnih područja. Plaćanjima se pruža potpora različitim aktivnostima kao što su poljoprivredna djelatnost i razvoj ruralnih i gradskih područja, projekti u vezi s prometnom infrastrukturom, istraživanja, osposobljavanje za nezaposlene, potpora zemljama koje žele pristupiti EU u ili pomoć susjednim zemljama i zemljama u razvoju.
Sredstvima ERF ova Europska unija pruža pomoć za razvojnu suradnju afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (tzv. zemlje AKP a) te prekomorskim zemljama i područjima (tzv. PZP ovi). Svrha je rashoda i instrumenata suradnje u okviru ERF ova prevladati siromaštvo te promicati održivi razvoj i uključivanje zemalja AKP a i PZP ova u svjetsko gospodarstvo.
Pametan i uključiv rast
• Konkurentnost za rast i zapošljavanje
Svrha je rashoda u ovom području poboljšati istraživanja i inovacije, unaprijediti obrazovne sustave i promicati zapošljavanje, jamčiti jedinstveno digitalno tržište, promicati obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost, modernizirati prometni sektor i poboljšati poslovnu klimu, posebno za mala i srednja poduzeća.
Većina potrošenih sredstava u obliku je bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju privatnim i javnim korisnicima, pri čemu Komisija nadoknađuje troškove koje korisnici prijavljuju u okviru projektnih troškovnika.
• Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija
Otprilike 80 % ukupnih sredstava u ovom rashodovnom području povezano je s regionalnom i urbanom politikom koja se provodi uglavnom sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF). Njezin je cilj pomoći najslabije razvijenim zemljama i regijama EU a da uhvate korak s ostalima, i to jačanjem konkurentnosti svih regija i razvojem njihove međusobne suradnje. Sredstvima se financiraju ulaganja u infrastrukturne projekte, otvaranje ili očuvanje radnih mjesta, inicijative regionalnog gospodarskog razvoja i aktivnosti kojima se podržavaju mala i srednja poduzeća.
Preostalih 20 % rashoda u ovom rashodovnom području namijenjeno je politici zapošljavanja i socijalnih pitanja. Ona se uglavnom financira sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF). Rashodi u tom području uključuju ulaganja u ljudski kapital u vidu osposobljavanja i drugih mjera zapošljavanja.
Komisija i države članice podijeljeno upravljaju rashodima, što uključuje sufinanciranje projekata u okviru odobrenih programa potrošnje.
Održivi rast: prirodni resursi
Ovo rashodovno područje obuhvaća zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), zajedničku ribarstvenu politiku (ZRP), ruralni razvoj i mjere za zaštitu okoliša.
Cilj je ZPP a povećati poljoprivrednu proizvodnju, omogućiti primjereni životni standard poljoprivredne zajednice, stabilizirati tržišta, zajamčiti dostupnost robe i pobrinuti se za to da roba dođe do potrošača po razumnim cijenama. Provodi se sredstvima dvaju fondova: Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP), iz kojeg se u cijelosti financiraju izravna potpora i tržišne mjere EU a, te Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), čijim se sredstvima sufinanciraju programi ruralnog razvoja zajedno sa sredstvima država članica. Zajednička poljoprivredna politika pod podijeljenim je upravljanjem Komisije i država članica. Sredstva obaju fondova usmjeravaju se preko otprilike 80 agencija za plaćanja koje su odgovorne za provjeru prihvatljivosti zahtjeva za potporu i izvršavanje isplata korisnicima.
ZRP ima ciljeve slične onima ZPP a te je njegov glavni instrument za provedbu Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFR). Fond je pod podijeljenim upravljanjem Komisije i država članica.
Politikom EU a za zaštitu okoliša nastoji se doprinijeti zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša i života građana te razumnoj upotrebi prirodnih resursa. Rashodima u ovom području centralizirano upravlja Komisija. Najveću važnost ima program za okoliš (LIFE). Njime se sufinanciraju projekti povezani s prirodom, biološkom raznolikošću, politikom okoliša i upravljanjem okolišem, kao i s informiranjem i komunikacijom.
Sigurnost i građanstvo
Glavni su sastavni dijelovi ovog rashodovnog područja pravosuđe i unutarnji poslovi, zaštita granica, politika imigracije i azila, javno zdravstvo, zaštita potrošača, kultura, mladi, informacije i dijalog s građanima.
Globalna Europa
Ovo rashodovno područje obuhvaća rashode u području vanjske politike, potpore zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU u te razvojnu i humanitarnu pomoć zemljama u razvoju i susjednim zemljama (bez europskih razvojnih fondova).
Rashodi nastaju u više od 150 zemalja, pri čemu se primjenjuje širok raspon instrumenata za suradnju i metoda pružanja potpore. Tim rashodima izravno upravljaju glavne uprave Komisije ili iz sjedišta u Bruxellesu ili preko delegacija EU a u državama korisnicama, ili pak u suradnji s međunarodnim organizacijama.
Administracija
Ovo rashodovno područje obuhvaća administrativne rashode institucija i drugih tijela EU a. Rashodi u vezi s ljudskim resursima (plaće, naknade i mirovine) čine oko 60 % ovog rashodovnog područja. Ostatak čine rashodi za zgrade, opremu, energiju te komunikacijsku i informacijsku tehnologiju. Rezultati naših revizija agencija i ostalih decentraliziranih tijela Europske unije prikazani su u posebnim godišnjim izvješćima koja se objavljuju zasebno, zajedno sa sažetim prikazom rezultata.
Naknade
To su privremena plaćanja osmišljena s ciljem da Hrvatska, koja je EU u pristupila u srpnju 2013. godine, u prvoj godini nakon pristupanja ne doprinosi proračunu EU a više nego što od njega ima koristi.