No

​Sastanak Kontaktnog odbora čelnika vrhovnih revizijskih institucija Europske unije, Varšava, 27. i 28. lipnja 2019.

 

Domaćin godišnjeg sastanka Kontaktnog odbora bio je Vrhovni ured za reviziju Republike Poljske pod predsjedanjem njegova predsjednika Krzysztofa Kwiatkowskog. Na sastanku su u svojstvu promatrača sudjelovali i čelnici vrhovnih revizijskih institucija (VRI) zemalja kandidatkinja te predstavnici SIGMA‑e.

Središnji dio sastanka zauzeo je seminar pod nazivom „Digitalna Europa: izazovi i prilike za vrhovne revizijske institucije EU‑a", kojim je predsjedala glavna državna revizorica Republike Finske Tytti Yli‑Viikari. S obzirom na to da je provedba jedinstvenog digitalnog tržišta, što uključuje i Digitalnu agendu za Europu, jedan od prioriteta Europske komisije, kao i da postoji sve veća potreba da se vrhovne revizijske institucije koriste digitalnim alatima za potporu revizijskim procesima, seminar je pružio priliku za raspravu na temu uloge vrhovnih revizijskih institucija EU‑a u digitalizaciji u okviru Europske unije. Uvodnu riječ imali su ministar za digitalna pitanja Republike Poljske Marek Zagórski, zastupnik u EP‑u (2014. – 2019.) Michał Boni i predstavnica Komisije Małgorzata Nikowska, iz GU‑a CNECT, koji su temu rasprave predstavili iz triju različitih perspektiva, i to redom iz perspektive države članice (Poljske), građana i Komisije.

Nakon seminara održane su dvije panel‑rasprave. U prvoj su sudjelovali Janar Holm (estonski VRI), koji je i predsjedao panel‑raspravom, Charles Deguara (malteški VRI), Stefan Lundgren (švedski VRI) i Tomaž Vesel (slovenski VRI), koji su raspravljali o izazovima i prilikama pri provedbi revizija uspješnosti koje se odnose na programe na razini EU‑a i država članica u području e‑vlade i kibersigurnosti. U raspravi je naglašen učinak digitalne transformacije na rad vrhovnih revizijskih institucija, koje u sve većoj mjeri provode revizije u području IT‑a.

Drugom panel‑raspravom, kojom je predsjedao Manfred Kraff (Europska komisija, Služba za unutarnju reviziju), obuhvaćena je, među ostalim, uporaba digitalnih resursa u revizijama. Sudionici rasprave bili su Vítor Caldeira (portugalski VRI), Kay Scheller (njemački VRI), Arno Visser (nizozemski VRI) i Tytti Yli‑Viikari (finski VRI). Tijekom rasprave izneseni su primjeri dobre prakse u obliku inovativnih pristupa, strategija i alata koji bi vrhovnim revizijskim institucijama mogli pomoći da zajamče dodanu vrijednost svojih revizija.

Vrhovne revizijske institucije EU‑a doprinose uspjehu digitalizacije izvršavanjem svojih ovlasti i uvođenjem digitalnih alata i rješenja u svoj rad, gdje god je to primjereno. Kako bi vrhovne revizijske institucije EU‑a dale svoj doprinos u tom procesu, Kontaktni odbor ih u svojim zaključcima poziva da:

  • provode revizije relevantnih aktivnosti i kapaciteta u provedbi digitalizacije
  • zajamče da se digitalizacijom ne ograniči njihovo pravo na pristup relevantnim informacijama i podatcima
  • zajamče svoju digitalnu spremnost za provedbu takvih revizija, i to ulaganjem u tehnologiju, ideje i ljude
  • na odgovarajući način optimiziraju svoje revizijske pristupe i postupke
  • se u svojem radu koriste digitalnom komunikacijom kako bi civilnom društvu omogućili pristup relevantnim informacijama i savjetovali se s dionicima u relevantnim slučajevima.

 
Tijekom drugoga dana sastanka Kontaktni odbor upoznao se s rezultatima aktivnosti svojih radnih tijela, drugim planiranim aktivnostima i ishodom međunarodne revizije kvalitete zraka (koju su koordinirali poljski i nizozemski VRI) te revizije infrastrukture IKT‑a u javnom sektoru (latvijski VRI).

Domaćin sljedećeg sastanka Kontaktnog odbora, koji je predviđen za listopad 2020., bit će Europski revizorski sud.