​

Pristup pravosuđu i dobro financijsko upravljanje imaju ključnu ulogu u održavanju povjerenja građana u institucije EU-a. Kao i Parlament, Sud vjeruje da je potrebno jačati koncept europskog građanstva i vladavinu prava. Sud je nedavno znatan dio svojih resursa posvetio upravo reviziji načina na koji se EU i njegove države članice nose sa zakonitom i nezakonitom migracijom.

Kao revizorima EU-a zadaća nam je i razmatrati budućnost kako bismo pomogli u rješavanju ključnih izazova s kojima će se EU tek suočiti. Način na koji se EU i njegove države članice nose s migracijom u Europi i dalje će biti jedan od političkih prioriteta. Iako su migracijski tokovi daleko ispod vrhunca iz 2015. godine, zaštita granica EU-a od nezakonitih migracija i integracija migranata u naše društvene, gospodarske i političke sustave vjerojatno će ostati visoko na listi prioriteta. EU je tradicionalno predvodnik u utvrđivanju standarda u području zaštite podataka te je 2018. godine stupio na snagu novi pravni okvir. Međutim, u narednim godinama nove tehnologije i znanstveni napredak donijet će nove pravne, etičke i socijalne izazove za donositelje politika.

Tako, primjerice, u kaznenopravnom sustavu umjetna inteligencija može služiti za prepoznavanje lica, procjenu rizika i prognostički rad policije. U isto vrijeme postavit će se pitanje privatnosti, i to iz aspekta transparentnosti, točnosti i građanskih prava.

Revizori će pri odabiru svojih revizijskih zadataka i izražavanju preporuka za budućnost voditi računa o svim navedenim aspektima.