Uvod
Pandemija bolesti COVID-19 jedna je od najozbiljnijih zdravstvenih kriza koju svijet pamti: ostavila je te i dalje ostavlja ozbiljne posljedice na društva, gospodarstva i pojedince diljem svijeta. Situacija koja je započela kao zdravstvena kriza ubrzo je prerasla u društveno-gospodarsku krizu potaknutu naporima uloženima u suzbijanje širenja virusa i spašavanje života, koja je utjecala na gotovo sva područja javnog i privatnog života.
Učinak i odgovor
Pandemija je imala golem i izrazito negativan učinak na cijeli EU i na njegove države članice. Međutim, njezin je razvoj bio asimetričan te su se vremenske odrednice u različitim dijelovima EU-a znatno međusobno razlikovale.
Bolest COVID-19 prijetnja je za živote građana EU-a koja je, među ostalim, povećala opterećenje sustava javnog zdravstva u državama članicama. Zbog nje je i
gospodarski rast doživio nagli obrat.
U većini područja koja su teško pogođena pandemijom EU ima samo ograničene ovlasti za djelovanje. Razlog djelomično leži u tome što je javno zdravlje u prvom redu pitanje pod nacionalnim suverenitetom, ali djelomično i u nedovoljnoj pripremljenosti država članica ili nemogućnosti postizanja dogovora o zajedničkom odgovoru na krizu. Zbog izostanka takvog koordiniranog pristupa tijela vlasti djelovala su samostalno pri uspostavi mjera za sprječavanje i suzbijanje širenja zaraze, nabavi opreme ili uspostavi paketa za oporavak i programa za očuvanje radnih mjesta, kako bi se ublažile društveno-gospodarske posljedice.
Međutim, čini se da su EU i države članice nakon početnih poteškoća poboljšali suradnju kako bi ublažili društveno-gospodarske posljedice pandemije. Postigavši dogovor o
instrumentu za oporavak „Next Generation EU” pokazali su ne samo visok stupanj solidarnosti nego i spremnost da zakorače u neistraženo područje kako bi odgovorili na izazove koje je donijela pandemija. Međutim, istodobno je prilično nedvojbeno da će COVID-19 imati dugotrajan učinak na naš način života i rada, što obuhvaća i potrebu za većom i boljom suradnjom imajući u vidu činjenicu da virusi ne poznaju državne granice.
Odgovor VRI-jeva u EU-u
Kriza je, među ostalim, znatno utjecala i na rad vrhovnih revizijskih institucija (VRI-jeva) u cijelom svijetu, pri čemu VRI-jevi okupljeni u Kontaktnom odboru nisu iznimka. Brzo su reagirali na krizu u zamahu i odlučili izdvojiti znatna sredstva – kako odmah tako i u narednim godinama – za procjenu i reviziju odgovora na COVID-19. Tijekom
2020. i 2021. objavili su više od 150 izvješća, dok je trenutačno u tijeku ili u planu još više od 200 drugih revizijskih aktivnosti koje se planiraju dovršiti 2022. ili 2023. godine.
U srpnju 2021. Kontaktni odbor objavio je
Zbirku revizija o odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19. U njoj se opisuje učinak pandemije i daje pregled različitih mjera poduzetih kao odgovor na nju te se iznose sažetci 17 relevantnih izvješća koja su tijekom 2020. objavili VRI-jevi Belgije, Cipra, Njemačke, Latvije, Litve, Nizozemske, Portugala, Rumunjske, Slovačke i Švedske te Europski revizorski sud.
Dodatne informacije
Dodatne informacije koje se redovito ažuriraju možete pročitati na sljedećim internetskim stranicama:
