U svojem godišnjem izvješću za 2018., koje je objavljeno danas, Europski revizorski sud (Sud) iznio je zaključak da računovodstvena dokumentacija EU-a „istinito i vjerno prikazuje” financijsko stanje EU-a. Sud je treću godinu zaredom izrazio uvjetno mišljenje o pravilnosti financijskih transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom. To je pokazatelj da u velikom dijelu rashoda EU-a za 2018. stopa pogreške nije bila značajna, kao i da takve pogreške više nisu raširene u različitim rashodovnim područjima. Istodobno, revizori upozoravaju da u visokorizičnim područjima kao što su ruralni razvoj i kohezija i dalje postoje određeni izazovi.
„Zahvaljujući poboljšanjima svojega financijskog upravljanja, EU sada ispunjava visoke standarde odgovornosti i transparentnosti pri potrošnji javnih financijskih sredstava. Od novog sastava Komisije i država članica očekujemo da podrže napore koji su do toga doveli”,
izjavio je predsjednik Suda Klaus-Heiner Lehne. „Početak novog parlamentarnog saziva i novog financijskog programskog razdoblja pružaju novu priliku. Tvorci politika trebali bi je iskoristiti kako bi usmjerili politike i rashode EU-a na ostvarivanje rezultata i dodane vrijednosti.”
Ukupna razina nepravilnosti u rashodima EU-a i dalje je unutar raspona zabilježenog u protekle dvije godine. Revizori su u rashodima za 2018. procijenili stopu pogreške od 2,6 % (2017.: 2.4 %, 2016. 3.1 %). Pogreške su utvrđene uglavnom u visokorizičnim rashodovnim područjima kao što su ruralni razvoj i kohezija, u kojima se plaćanja iz proračuna EU-a izvršavaju korisnicima kako bi im se nadoknadili nastali troškovi. Na ta rashodovna područja primjenjuju se složena pravila i kriteriji prihvatljivosti, što može dovesti do pogrešaka.
Uz novo vodstvo na čelu institucija EU-a i nakon ovogodišnjih izbora za Europski parlament EU je na prijelomnici i mora iskoristiti taj zamah radi ostvarivanja rezultata, poručuju revizori. Proračun EU-a ne čini više od 1 % bruto nacionalnog dohotka svih država članica te je iznimno važno da rashodi EU-a ne budu samo u skladu s pravilima, nego i da donose rezultate.
Revizori su također upozorili na izazove u pogledu proračunskog i financijskog upravljanja EU-om koji su osobito važni za novi dugoročni proračunski ciklus. Strukturni i investicijski fondovi čine gotovo polovicu tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), no njihovo iskorištavanje na razini država članica i dalje bilježi nisku stopu unatoč snažnijem zamahu i znatno većem broju zahtjeva tijekom 2018. Komisija treba poduzeti odgovarajuće mjere da se izbjegne pretjerani pritisak na platne potrebe na početku novog VFO-a (2021. – 2027.), koji bi se mogao pojaviti zbog kasnog podnošenja zahtjeva u sklopu tekućeg okvira. Nadalje, porast jamstava koja se podupiru proračunskim sredstvima EU-a (92,8 milijardi eura na kraju 2018.) doprinosi izloženosti proračuna riziku te će Komisija u sklopu novog VFO-a morati ponuditi rješenje.