No
No
 

Od svojeg osnivanja u listopadu . Europski revizorski sud (Sud) djeluje kao vanjski revizor EU-a. Sud otad radi na poboljšanju načina na koji se upravlja financijama EU-a i na pružanju neovisnog jamstva da je EU prikupio i potrošio financijska sredstva u skladu s pravilima.

  • Potreba za vanjskim nadzorom nad financijama EU-a

    Pri osnivanju Europske zajednice osnovan je i mali revizorski odbor čija je zadaća bila provjeravati njezine financije. Proračun Zajednice s vremenom je postajao sve veći te je Europski parlament preuzeo odgovornost za proračunski nadzor. Postalo je jasno da revizorski odbor više nema ni dovoljno ovlasti ni dovoljno resursa za obavljanje zadaća koje su mu povjerene.

  • Sud postaje "financijska savjest" Europske zajednice

    Heinrich Aigner, predsjednik Odbora Europskog parlamenta za proračunski nadzor, prepoznao je nedostatke u revizijskim mehanizmima Europske zajednice i zalagao se za osnivanje istinski neovisnog vanjskog revizijskog tijela. Rezultat je bilo osnivanje Europskog revizorskog suda. Sud je osnovan Ugovorom iz Bruxellesa , a s radom je započeo u listopadu , i to sa sjedištem u Luxembourgu. Hans Kutcher, predsjednik Suda Europske unije, tom ga je prigodom prozvao „financijskom savješću Zajednice”.

  • Sud postaje institucija EU-a

    Nakon što je Ugovor iz Maastrichta stupio na snagu . Sud je dobio status punopravne europske institucije. Sud je tada stavljen u jednakopravan položaj s Komisijom, Vijećem i Parlamentom, čime su povećane njegova neovisnost i ovlasti. Ugovorom iz Maastrichta Sudu je ujedno povjerena zadaća davanja godišnje izjave o jamstvu u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije EU-a te zakonitosti i pouzdanosti transakcija povezanih s njome.

  • Sud proširuje svoje revizijske ovlasti

    Uloga Suda dodatno je ojačana Ugovorom iz Amsterdama, koji je stupio na snagu 1999. Tim su ugovorom revizijske ovlasti Suda proširene na veći broj područja politika te je formalizirana njegova uloga u borbi protiv prijevara.

  • Sud započinje užu suradnju s državama članicama

    U ugovoru iz Nice, koji je potpisan , istaknuta je važnost suradnje Suda s nacionalnim revizijskim tijelima država članica.

    Ugovorom iz Lisabona, koji je stupio na snagu , ponovno su potvrđene ovlasti Suda. Ujedno su uvedene izmjene u pogledu načina na koji se upravlja sredstvima EU-a i na koji se ona nadziru, i to jačanjem proračunskih ovlasti Europskog parlamenta i naglašavanjem odgovornosti država članica za izvršenje proračuna.

  • Danas

    Sud se razvija kako bi odgovorio na potrebe sve veće Unije

    S razvojem Europske unije razvijao se i ustroj Suda. Započevši s devet članova kolegija i 120 članova osoblja , Sud sada ima 27 članova kolegija i gotovo 900 članova osoblja iz svih država članica.

    Od svojeg osnivanja Sud nastoji doprinijeti poboljšanju financijskog upravljanja EU-om izradom visokokvalitetnih i aktualnih publikacija. EU je otad poželio dobrodošlicu novim državama članicama, preuzeo nove odgovornosti, povećao svoj proračun i osnovao nova tijela na europskoj razini, a Sud sve to uzima u obzir u svojem radu.

    Broj publikacija Suda znatno se povećao u usporedbi s dvama mišljenjima koja je objavio u svojoj prvoj godini rada. Sud sada objavljuje godišnja izvješća, izjave o jamstvu, posebna godišnja izvješća, tematska izvješća, mišljenja i preglede. Posljednjih godina Sud je počeo davati veću prednost revizijama kojima ispituje rezultate politika EU-a, kao i pružanju savjeta o tome kako povećati uspješnost.

Korisne poveznice