Posljednjih je godina pomoć EU-a za obrazovanje u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama dobro funkcionirala u okviru relevantnih projekata pomoći. Međutim, u tematskom izvješću koje je danas objavio Europski revizorski sud navode se i određeni nedostatci. Ukupno gledajući, potpora EU-a pruža se većem broju dječaka, iako je vjerojatnije da će u zemljama pogođenima sukobom školovanje prekinuti djevojčice. Pomoć EU-a bila bi učinkovitija da se pruža u okviru dugoročnijih projekata, da se provode bolje analize troškova i da postoji veća održivost programa pružanja novčanih sredstava za obrazovanje.
Procjenjuje se da 64 milijuna djece u zemljama u razvoju ne pohađa osnovnu školu. Polovica te djece živi u područjima zahvaćenima sukobima. Pristupom obrazovanju pruža im se prilika za školovanje, ali i neposredna fizička zaštita te znanja i vještine kojima se spašavaju životi. Europska komisija nedavno je povećala pomoć za obrazovanje na 10 % svoje ukupne humanitarne pomoći, što je 2019. odgovaralo iznosu od oko 160 milijuna eura.
Revizori su utvrdili da je EU pomogao da se uspostavi i očuva pristup sigurnom i kvalitetnom obrazovanju tijekom humanitarnih kriza. Projekti su bili relevantni i dobro koordinirani te je Europska komisija radila na rješavanju problema koje je utvrdila tijekom posjeta u svrhu praćenja. Stoga su projekti uspjeli ostvariti većinu svojih ciljeva.
„EU je uz relativno ograničena sredstva uspio pomoći velikom broju djece u područjima pogođenima krizom koja nisu pohađala školu”, izjavio je Hannu Takkula, član Europskog revizorskog suda zadužen za ovo izvješće. „Međutim, potporu EU-a za obrazovanje u izvanrednim situacijama potrebno je doraditi kako bi se dosegnula razina učinkovitosti i relevantnosti dostojna tog plemenitog cilja.”