EU je u kratkom roku prilagodio pravila kako bi se državama članicama omogućila veća fleksibilnost u primjeni fondova kohezijske politike u svrhu pružanja odgovora na pandemiju bolesti COVID-19. Pridodao je i znatan iznos novih sredstava za financiranje dodatnih ulaganja. Međutim, tim je mjerama ujedno povećan pritisak na to da se sredstva EU-a potroše brzo i na kvalitetan način, stoji u novom izvješću Europskog revizorskog suda (Sud). Opetovana uporaba kohezijske politike za pružanje odgovora na krize mogla bi značiti preusmjeravanje s njezina glavnog strateškog cilja – smanjenja razlika među regijama, napominju revizori.
Od početka 2020. EU je poduzeo širok raspon mjera za suočavanje s izazovima proizašlima iz pandemije bolesti COVID-19. Doprinos kohezijske politike pružen je u obliku brzog odgovora u tri faze uvođenjem izmjena u pravila za programsko razdoblje 2014. – 2020. U manje od dva mjeseca nakon izbijanja pandemije u Europi EU je donio zakonodavne mjere u svrhu mobilizacije neiskorištenih sredstava uvođenjem Investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus (CRII) i Investicijske inicijative plus kao odgovor na koronavirus (CRII+). U manje od godinu dana uveo je Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (inicijativa REACT-EU) kao kratkoročni i srednjoročni instrument za sanaciju krize i mjere oporavka.
„Reakcija EU-a olakšala je upotrebu kohezijskih fondova kako bi se državama članicama pomoglo da se suoče s gospodarskim poteškoćama povezanima s pandemijom bolesti COVID-19, iako bi se neki postojeći izazovi zbog toga mogli povećati”, izjavila je Iliana Ivanova, članica Suda koja je predvodila ovu reviziju. „U svakom slučaju, još uvijek moramo vrlo oprezno procijeniti je li kohezijska politika EU-a prikladan proračunski instrument za odgovor na krize.”